Sadržaj[Sakrij][Prikaži]
Kompjuterska fotografija je polje koje je doživjelo mnogo napretka posljednjih godina.
Potencijal za ono što se može uraditi sa slikama eksponencijalno je porastao od boljih algoritama za obradu slike do sofisticiranijeg hardvera kamere.
Ali da li smo došli do ekstrema?
Postoji li još nešto što se može učiniti da se pomaknu granice mogućeg sa fotografijama?
Pogledajmo neke od najnovijih dostignuća u kompjuterskoj fotografiji i vidimo gdje bi nas budućnost mogla odvesti.
Šta je kompjuterska fotografija zapravo?
Prije nego što uđemo u ono što je moguće, važno je razumjeti kompjutersku fotografiju. Pojednostavljeno rečeno, kompjuterska fotografija je vrsta obrade slike koja fotografiše i čini da izgleda drugačije.
Mnogi ljudi ovo nazivaju manipulacijom slikama, ali to je malo pogrešno. Krajnji cilj nije promijeniti sliku, već snimiti fotografiju i učiniti nešto s njom.
Važno je shvatiti da se manipulacija slikama ne mora obavljati u realnom vremenu. Mnogo kompjuterske fotografije radi se van mreže i primjenjuje se samo na konačnu sliku.
To je širok pojam i koristi se za opisivanje mnogo različitih stvari.
Na primjer, mnogi ljudi misle da je kompjuterska fotografija samo stvaranje HDR slika. Ali to nije sasvim tačno.
Kompjuterska fotografija se može primijeniti na širok raspon različitih fotografskih situacija. Koristi se za stvari kao što su kreativno retuširanje, super-razlučivanje slika, poboljšanje fotografije pri slabom osvjetljenju, stvaranje efekata dubine polja i još mnogo toga.
Koristi se za mnogo više od pravljenja sjajnih fotografija za Instagram. NASA ga koristi da iznese definicije na fotografijama snimljenim u svemiru.
Tehnike kompjuterske fotografije
Veliki pritisak
Uspon digitalne fotografije kasnih 90-ih i ranih 2000-ih doveo je do novih tehnika obrade slika. Mnoge od ovih tehnika su razvijene kako bi se omogućila bolja manipulacija slikama.
Poslednjih godina viđamo sve više ovih tehnika koje se primenjuju na probleme u stvarnom svetu.
Najpoznatiji primjer ovoga je primjena kompjuterske fotografije na probleme kao što su podrhtavanje fotoaparata i aberacije objektiva. Mnoge tehnike se mogu koristiti za uklanjanje neželjenog zamućenja sa slike, a kompjuterska fotografija je to omogućila mnogim fotoaparatima.
Deepfakes
Ovo je jedan od najočitijih primjera koliko smo daleko stigli u polju kompjuterske fotografije. Pojam deepfake odnosi se na praksu korištenja tehnika dubokog učenja za sintetiziranje lažnih slika koje izgledaju kao da su stvarne.
Prvi deepfakes razvijeni su početkom 2000-ih, ali je dolazak AI donio nedavni val popularnosti.
Ovo je bila glavna briga za tehnološku industriju. Istraživanje Washington Posta pokazalo je da je, od 1,000 anketiranih korisnika interneta, 40 posto bilo izloženo dubokim lažnjacima.
To je uključivalo mnoge poznate ličnosti, političare, pa čak i ljude iz njihovih porodica. Izvještaj je također otkrio da su deepfakes korišteni za širenje lažnih informacija i često korišteni za ismijavanje ljudi.
Nekoliko različitih metoda može stvoriti duboke lažne, ali najpoznatija tehnika se zove GAN (generativna adversarial network). Ova vrsta duboko učenje model se koristi za generiranje lažnih slika koje izgledaju realno.
Ove vrste slika se često nazivaju “lažnim vijestima”.
Iako je sam izraz netačan, činjenica da se deepfakes koriste za širenje dezinformacija je neporeciva. Slike su uvjerljive i vrlo je lako uhvatiti se u ideju da su stvarne.
Zbog toga je tehnologija zabranjena na mnogim mjestima.
Na primjer, deepfakes su zabranjeni u Australiji na platformama društvenih medija i na nekim radnim mjestima. To je saopćio i ured britanskog povjerenika za informacije deepfakes nezakonita su za korištenje u bilo kojem radu „komercijalne ili profesionalne prirode“.
Iako su deepfakes trenutno ilegalni, važno je napomenuti da je tehnologija još uvijek u povojima. Činjenica da se još uvijek razvija znači da još uvijek ima puno prostora za rast.
Na primjer, istraživanje Washington Posta pokazalo je da je samo polovina ljudi izložena deepfakes bili svjesni da su lažni.
HDR
Fotografija visokog dinamičkog raspona (HDR) je tehnika koja omogućava snimanje slika sa širim dinamičkim rasponom nego što je to moguće kod konvencionalne fotografije.
HDR slike se obično snimaju uz pomoć višestrukih ekspozicija, a ova tehnika postoji već duže vrijeme. Tek nedavno je tehnologija bila dovoljno napredna da omogući snimanje HDR slika u jednom snimku.
Jedna od najpoznatijih upotreba HDR fotografije je astrofotografija.
Astronomi snimaju slike sa jednom ekspozicijom. Slike se kombinuju da bi se stvorila kompozitna slika sa mnogo širim dinamičkim opsegom nego što je to moguće sa jednom ekspozicijom.
Prednosti kompjuterske fotografije:
Postoji mnogo prednosti korištenja kompjuterske fotografije i važno je razumjeti ih ako namjeravate koristiti tehnologiju u svojoj fotografiji. Evo nekih od najvećih prednosti:
Bolji kvalitet slike
Jedna od najvećih prednosti kompjuterske fotografije je da vaše slike izgledaju bolje. Postoji niz različitih tehnika koje se mogu koristiti za poboljšanje kvaliteta slike fotografije.
To uključuje tehnike kao što su smanjenje šuma na slici, stabilizacija slike i smanjenje šuma.
Morpho nastavlja da poboljšava kompjutersku fotografiju i #AI softver za fotografe na pametnim telefonima. #SnapdragonSummit pic.twitter.com/NhmwMfqT8a
- Qualcomm (@Qualcomm) Decembar 2, 2020
Tehnologija takođe omogućava poboljšanje kvaliteta slike fotografija koje su snimljene starijim fotoaparatima.
To je zato što mnoge stare tehnike koje se koriste da bi slike izgledale bolje nisu moguće implementirati u novije kamere.
Brže snimanje slike
Jedna od najočitijih prednosti kompjuterske fotografije je da snima slike brže od tradicionalne fotografije.
Kompjuterska fotografija omogućava da se mnogo posla potrebnog za snimanje slike obavi na računaru. Ovo uključuje stvari poput smanjenja šuma, korekcije boje i korekcije sočiva.
Povećana rezolucija
Još jedna prednost kompjuterske fotografije je da može omogućiti snimanje slika veće rezolucije nego što je to moguće kod tradicionalne fotografije.
Tehnologija je zasnovana na mnogim istim principima kao i HDR fotografija i može se koristiti za kreiranje slika sa širokim dinamičkim rasponom.
To znači da je moguće snimiti slike s višom rezolucijom od tradicionalne fotografije. Moguće je snimiti slike koje su najmanje 4 puta veće nego što bi bile da je slika snimljena tradicionalnom kamerom.
Koju vrstu AI računarske fotografije koristi?
Računarska fotografija sa AI-om je vrlo nova tehnologija i samo nekoliko kompanija trenutno nudi ovu uslugu. Postoje dvije glavne vrste kompjuterske fotografije sa AI-om.
super rezolucija (SR)
SuperResolution je tehnika koja omogućava stvaranje slika visoke rezolucije koje su mnogo oštrije od originalne slike. Koristi AI za kombinovanje više slika niske rezolucije u jednu sliku visoke rezolucije.
HDR
HDR slike se obično snimaju uz pomoć višestrukih ekspozicija, a ova tehnika postoji već duže vrijeme. Tek nedavno je tehnologija bila dovoljno napredna da omogući snimanje HDR slika u jednom snimku.
Retinex
To je kompjuterska tehnika fotografije koju je razvio James D. MacKenzie i koristi se u nekoliko profesionalnih fotoaparata. Tehnika se zasniva na nizu istih principa kao i HDR fotografija, a može se koristiti za kreiranje slika sa širokim dinamičkim rasponom.
Retinex se koristi za kreiranje slika sa širokim dinamičkim rasponom. Retinex je najpoznatija vrsta kompjuterske fotografije sa umjetnom inteligencijom, ali nije jedina.
zaključak
Dolazimo do tačke u kojoj kompjuterska fotografija postaje sve ekstremnija. Uz tehnologiju poput portretnog i kinematografskog načina na iPhone 13 pro, sada možemo kreirati fotografije i videozapise koji izgledaju kao da su snimljeni vrhunskim DSLR fotoaparatom.
Kako se ova tehnologija nastavlja poboljšavati, stvarat ćemo još realističnije slike.
Šta mislite kako će kompjuterska fotografija promijeniti način na koji fotografiramo u budućnosti?
Ostavite odgovor